Osnovna škola Antuna Gustava Matoša Čačinci

Ovaj nacionalni projekt ima potporu Agencije za odgoj i obrazovanje te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Zašto smo odabrali baš njega?

Zato što nam se sviđa sloboda kreiranja tijeka vlastitoga rada. Sami smo osmislili sve dijelove provedbe projekta od rujna 2020. do lipnja 2021. godine.

U ovom je projektu sudjelovalo 19 učenika 3. razreda naše škole. Koordinatorica projekta bila je knjižničarka Marija Blažević, a kao suvoditeljica bila je razredna učiteljica Tamara Ivić.

Imali smo zacrtane ciljeve aktivnosti:

- cilj je bio čitati zajedno, čitati naglas i čitati zaboravljenu knjigu – onu knjigu koja se nalazi na polici u školskoj knjižnici, a nije dio obavezne lektire.
- cilj je bio doživjeti školsku knjižnicu kao multimedijalni centar
- cilj je bio razvijanje vještina čitanja s razumijevanjem i povezivanje usvojenih pojmova iz pročitanih naslova
- ukazati javnosti na važnost čuvanja kulturnog blaga i važnost školske knjižnice u tom pogledu

Važno je spomenuti namjenu aktivnosti: Kroz čitanje starih i zaboravljenih naslova knjiga iz knjižničnog fonda školske knjižnice, a potom kroz kreativne radionice, učenike se poticalo na korištenje web 2.0 alata.

U nastavku slijedi prikaz svih aktivnosti.

U rujnu smo saznali sve informacije od voditelja projekta. Učiteljica i knjižničarka dogovorile su ciljeve projekta te načine provođenja aktivnosti i korelacija u nastavi.

Početkom listopada učenici su pregledom starih knjiga, odabrali „zaboravljenu“ knjigu koju su čitali u projektu. Razgovarali smo o značenju projekta za učenike i o važnosti čitanja.

Gotovo svakoga četvrtka, okupljeni u školskoj knjižnici, čitali smo poglavlje po poglavlje iz knjige Pere Čimbura „Automobilom kroz oblake“. Za svako čitanje poglavlja odnosno u svakom novom susretu učenici su se izmjenjivali tako da su do završetka čitanja knjige bili na redu za čitanje ukupno 5-6 puta. Nakon svakog pročitanog poglavlja knjige, s učenicima smo odradili analizu teksta, a zatim su uslijedile dodatne aktivnosti. Ostvarili smo korelaciju Hrvatskog jezika s Likovnom kulturom i međupredmetnom temom IKT. 

U knjizi je riječ o glavnom junaku Ranku, čije odrastanje, dogodovštine i putovanja pratimo kroz njegove zapise odnosno putopise. Radnja je jednim dijelom smještena u razdoblje oko 1. svjetskog rata kada je glavni junak bio još mali dječak, a drugim dijelom kada je Ranko već odrasla osoba. Izmjeničnim radnjama, saznajemo sve o njegovoj obitelji, situacijama koje su ih snašle tijekom rata, ali i radosno putujemo s glavnim likom kroz sve dijelove naše domovine, od sjevera prema jugu te od istoka prema zapadu.

Učenici su upoznali elemente istraživačkog rada. Unaprijedili su svoje vještine i dobro se upoznali s referentnom građom te načinima korištenja iste. Često su upotrebljavali referentnu zbirku te internet kao izvor informacija tijekom trajanja projekta.

Učenici su pretraživali informacije uz pomoć tražilice Google, istraživali su gradove i mjesta koje je posjetio glavni lik uz pomoć atlasa i Google Maps-a.

Poticali smo pamćenje i koncentraciju učenika uz pomoć raznih igara, na primjer igre pantomime i koristeći razne mozgalice i rebuse.

Obilježili smo i nekoliko važnih datuma kao što su Mjesec hrvatske knjige, Međunarodni dan tolerancije, Svjetski dan pripovijedanja, Svjetski dan čitanja naglas, a u skladu pročitanih priča osmislili smo dodatne aktivnosti za učenike.

Knjižničarka je u slobodno vrijeme učenika i kad god je to bilo moguće radila u grupi s po 3 učenika kako bi svi uspješno završili svoje radove u digitalnim alatima. Na taj je način svakom učeniku detaljno pojašnjeno koje su mogućnosti alata i svaki je učenik osobno doprinio rezultatima zajedničkog rada.

Knjižničarka je učenike uvela u brojne digitalne alate u kojima su učenici tijekom godine radili i unaprijedili svoje digitalne vještine.
Nakon pročitane knjige, učenici su naučili raditi u nekoliko alata – MS Word, MS Power Point, Google Jamboard, WordArt, Emaze, Storyjumper i ispunjavati obrazac u Google Forms-u.

Gledajući općenito, ovaj projekt potiče učenike na čitanje i njegova je osnovna namjera da razvije njihove čitateljske kompetencije, a istodobno obogaćuje im rječnik, otvara teme za razgovor, jača socijalne vještine, potiče stvaralaštvo, razmišljanje i rješavanje problema, smanjuje stres, pojačava empatiju, produbljuje emocije, otkriva nove svjetove, jača samopoštovanje i međusobno poštivanje, te ih potiče na još puno pozitivnih iskoraka. Usto, tradicionalna knjižnična građa povezala se s multimedijom pa je ovaj nacionalni projekt za poticanje čitanja dobio dodatnu vrijednost: očekivani multimedijski ostvaraj je emocionalna i intelektualna motivacija za čitanje, a kroz proces njegova stvaranja učenici jačaju svoje digitalne kompetencije te raste njihova medijska pismenost.

Jedna je od posebnosti projekta i ta što on nije natjecateljskoga karaktera, a jedan od njegovih ciljeva je da kod učenika razvije vještine čitanja s razumijevanjem. Također, tijekom projekta se promovira školska knjižnica, hrvatska dječja književnosti, jezik, povijest i kultura. Učenike se želi potaknuti na uporabu novih medija u interpretaciji književnoga djela, na kreativno i suradničko korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Učitelji i stručni suradnici radeći na ovaj način pretvaraju svoje knjižnice u dijelove škole za život jer, uz opisano, tijekom čitanja knjiga naglas svladavaju i predmetne i međupredmetne sadržaje.

Svrha je projekta i ta da se istakne uloga stručnih suradnika knjižničara u odgojno-obrazovnom procesu, a projekt se provodi i kako bi se učvrstila i osnažila suradnja stručnih suradnika knjižničara s učiteljima, ostalim stručnim suradnicima i ravnateljima, da se roditelji upoznaju s djelatnošću stručnoga suradnika knjižničara, da podsjećaju svoju djecu na to da budu aktivni korisnici školske knjižnice.

Rezultate našega rada pogledajte na novoj mrežnoj stranici naše knjižnice klikom na Virtualna knjižnica.

Knjižničarka:
Marija Blažević